Nakon dulje stanke, u zagrebačkoj Zvjezdarnici ponovo će se nastaviti s redovitim stručnim predavanjima srijedom, na kojima će zainteresiranim građanima, ali i posjetiteljima Zagreba ugledni znanstvenici prenositi znanja o astronomiji i drugim zanimljivostima vezanim uz svemir.
Tradicionalna predavanja u zagrebačkoj Zvjezdarnici, s kojima se opet započelo nakon kraće stanke, temeljit će se na znanstvenim astronomskim teorijama, ali i na teorijama ostalih srodnih prirodnih i tehničkih znanosti. Predavanja su namijenjena širokom krugu zainteresiranih, a teme će, kao i do sada, najčešće biti prilagođene aktualnim zbivanjima u astronomiji i astronautici.
Takva su predavanja vrlo često popraćena i multimedijalnim projekcijama te promatranjima nebeskih tijela velikim teleskopom. Zasad će se predavanja održavati samo srijedom, no često se ona organiziraju i prigodom zanimljivih astronomskih pojava kao što su padanje kometa ili pomrčina Mjeseca.
Zagrebačka Zvjezdarnica, smještena samo pet minuta hoda od glavnog zagrebačkog trga, jedan je od atraktivnijih turističkih lokaliteta na zagrebačkom Gornjem gradu. Tome ne pridonosi samo pristupačnost nego prije svega veliko zanimanje za ovo područje znanosti, a i rijetki su oni kojima pogled na zvijezde ne zvuči privlačno.
Zato se pred Zvjezdarnicom gotovo svaku večer, od utorka do petka, okupljaju brojni zaljubljenici u svemir i astronomiju koji se za samo pet kuna mogu "vinuti u zvijezde" i promotriti nebeski sjaj kroz veliki teleskop.
Uz veliki teleskop koji se nalazi pod kupolom, Zvjezdarnica raspolaže i s nekoliko manjih teleskopa i dalekozora, a u vrijeme atraktivnih zbivanja organiziraju se i izložbe koje ih tematski prate.
Iako se brojni europski gradovi mogu pohvaliti sličnim zdanjima, zagrebačka je Zvjezdarnica posebno atraktivna i zbog svoje duge i zanimljive povijesti s obzirom na to da je bila prva gradska zvjezdarnica u ovom dijelu Europe.
Utemeljena je 1903. godine, a prvi joj je upravitelj bio poznati hrvatski popularizator prirodnih znanosti i tehnike Oton Kučera.
Međunarodnom ugledu i afirmaciji pridonio je heidelberški astronom August Kopff koji je 1906. otkrio novi planetoid br. 589 te ga je u čast otvaranja zagrebačke Zvjezdarnice prozvao Croatia. Otad Zvjezdarnica radi "punom parom", a diljem svijeta postala je poznata zbog iznimno kvalitetnih izdanja pisanih na esperantu. Još kvalitetniji rad omogućen je šezdesetih godina prošlog stoljeća kada je nabavljen teleskop koji ima i danas, a upravo je objavljeno da će Zvjezdarnica uskoro dobiti još jedan veliki teleskop.
Zanimljiva je i povijest građevine u kojoj se Zvjezdarnica nalazi.
Riječ je o popularnom Popovom tornju, staroj gornjogradskoj utvrdi podignutoj sredinom XIII. stoljeća, koja je jedno vrijeme bila u vlasništvu zagrebačkog biskupa. Sredinom XVII. stoljeća u njemu je bila škola, a u XIX. stoljeću dodan je još jedan kat pa je zbog visine upravo ta utvrda-toranj pretvorena u Zvjezdarnicu. Pokazalo se da je ta preinaka bila pun pogodak, jer se toranj dovoljno visoko uzdiže nad gradom da teleskop bude iznad najnižih zagađenih slojeva atmosfere i pruža "čist" pogled prema nebu.
zagreb-touristinfo.hr
Nema komentara:
Objavi komentar